Godinu za nama obižlježili su burni politički događaji – od nasilno razbijenih mirnih antirežimskih protesta, prelko hapšenja funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, do pozivnice za članstvo u NATO-u. Ova godina, ako ništa drugo, pokazala je da je u vrhu vlasti došlo do sukoba iako parlamentarna koalicija koja sadašnjoj Vladi daje većinu i dalje opstaje.
Pod znakom pitanja je i da li će se još jedan broj funkcionera DPS-a naći iza rešetaka, kao i koliki su dometi aktuelnih protesta DF-a.
Riješena je i jedna nedoumica – premijer Milo Đukanović najavio je da se neće povući sa državne funkcije ako DPS dobije još jedan mandat. Imajući u vidu sudbinu njegovog dugogodišnjeg saradnika Marovića, idući parlamentarni izbori za šefa crnogorske vlade svakako su mnogo više od još jednog glasanja za saziv parlamenta.
Krušo opozicione
glasove odnio u DPS
Januar 2015.godine obilježilo je sklapanje koalicije u Herceg Novom koja je, što je i ranije bilo praksa, iznevjerila volju glasača koji podržavaju opoziciju na državnom nivou. Nosilac liste „Izbora” na izborima u Herceg Novom Dušan Radović Krušo potvrdio je nakon pregovora da je sklopljena koalicija te političke grupacije i DPS-a. Potom je regulisano pitanje podjele funkcija. Ostalo je nejasno šta je bilo sa zahtjevom „Izbora” da državna vlast pruži finansijske garancije za razvoj grada jer to danas više niko ne pominje.
Iz opozicije je tada ocijenjeno da je „Izbor” prevario birače i da je glasove opozicionara praktično predao režimu premijera Mila Đukanovića. Radović je tokom izborne kampanje poručivao da je DPS opustošio Crnu Goru i da progoni Njegoša i Vukovu azbuku. Kasnije je došlo do raskola u „Izboru”, ali je Radović ostao partner DPS-a i imenovao je nove kadrove na čelne funkcije u lokalnoj upravi.
U januaru je Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) dalo instrukciju ambasadi u Tirani da od albanskih vlasti zatraži informacije o tome zašto se zastava tzv. Prirodne Albanije pojavila na rezidenciji albanskog premijera Edija Rame. U isto vrijeme, Srbija je iz istog razloga uputila demarš Albaniji. MVPEI nije informisao javnost kakav je bio ishod te provjere. U Podgorici je organizovan protest zbog dolaska lidera terorističke OVK Hašima Tačija, koga je vrh vlasti najavio kao šefa kosovske diplomatije. Uprkos protestu javnosti, Tačija je Opština Ulcinj u aprilu proglasila za počasnog građanina.
Bečić napustio SNP, SDP nije htio
prelaznu vladu
Prve dane februara 2015.godine obilježila je sjednica glavnog odbora SNP-a na kojoj je Aleksa Bečić, jedan od kandidata za predsjednika te stranke na kongresu održanom pretprošle godine, podnio ostavku na sve dužnosti u partiji, kao i na odborničku funkciju u Skupštini Glavnog grada. On je u aprilu objavio da će se njegova nova stranka zvati Demokratska Crna Gora, a na osnivačkoj skupštini na glavnom gradskom trgu u Podgorici jednoglasno je izabran za njenog predsjednika.
Iz drugog mjeseca minule godine pažnje je vrijedna i odluka Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) da ne podrže ideju o formiranju prelazne vlade. Zaključeno je da predsjedništvo SDP-a podržava legitimnu Vladu i insistira da ona ispunjava svoje obaveze i u oblastima koje je 36 poslanika opozicije ranije ocijenilo kao osnovu za svoj predlog o prelaznoj vladi.
Prethodno su ključni akteri na crnogorskoj opozicionoj političkoj sceni postigli dogovor o formiranju prelazne vlade. Ponuda o formiranju vremenski oročene vlade, koja bi trebalo da se pozabavi ključnim crnogorskim problemima i pripremi teren za fer i demokratske izbore i realno institucionalno suočavanje sa organizovanim kriminalom i korupcijom upućena je i konstituentima vladajuće koalicije.
Nove stranke, kraj
starih ljubavi
Mart 2015.godine donio je prve naznake sukoba u SDP-u, stranci koja je od 1997.godine u savezu sa DPS-om. Pored predsjednika partije Ranka Krivokapića, kandidaturu za lidera partije najavio je i njen tadašnji potpredsjednik Ivan Brajović. On je tom prilikom rekao da politiku stranke treba preispitati jer ne smije da luta između vlasti i opozicije. S druge strane, Krivokapić je tvrdio da je dio funkcionera izgubio dodir sa realnim političkim problemima i izazovima zbog privilegija i sinekura koje donosi vlast. Krivokapić je na čelu SDP-a od 2003. godine, a glavni odbor je 2007. i 2011. godine jedino njega predlagao kao kandidata za predsjednika partije.
Predizborna atmosfera u SDP-u počela je da se zagrijava kako se bližio kongres koji je bio zakazan za 3.jun, a došlo je do novina i na opozicionoj sceni. Neslaganja dotadašnjeg lidera DF-a Miodraga Lekića sa većinom članova predsjedništva tog političkog saveza dovela su do toga da on napusti Front. Polovinom marta, Lekić je zvanično najavio da će formirati Demos. Predstavljajući novi politički subjekt, on je rekao da će se zalagati za Crnu Goru kao pravnu državu, za suštinske promjene u zemlji i objedinjavanje opozicije. U Podgorici je sredinom marta formirana Ujedinjena reformska akcija (URA), koja je nastala ujedinjenjem više organizacija. Na konvenciji URA za predsjednika partije izabran je Žarko Rakčević.
Crna Gora je tih dana otvorila i dva nova poglavlja u pregovorima sa EU – poglavlje 16 (oporezivanje) i poglavlje 30 (spoljni odnosi). Jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 30, koje se najvećim dijelom tiče komercijalnih ugovora sa trećim zemljama, jeste da Crna Gora pristupi Vasenar aranžmanu, globalnoj inicijativi čiji je cilj suzbijanje šverca oružja i vojne opreme. Mjerilo za zatvaranje poglavlja 30 je i otkazivanje sporazuma o slobodnoj trgovini koji je Crna Gora sklopila sa Rusijom. Moskva i Podgorica imaju u primjeni sporazum o slobodnoj trgovini koji je Crna Gora naslijedila još iz vremena zajedničke države sa Srbijom. Na osnovu tog sporazuma, roba koja se uvozi u Crnu Goru a porijeklom je iz Rusije ima carinsku stopu nula.
U martu 2015.godine u BiH je zaustavljeno ratifikovanje ugovora o granici sa Crnom Gorom. Funkcioner SDP BiH Denis Bećirović predao je parlamentu te zemlje predlog rezolucije o poništenju ugovora sa Crnom Gorom, jer je otvoreno pitanje statusa Sutorine.
Povlačenje i sumnjivih investitora
April je obilježen skandalom u DPS-u; uoči kongresa te stranke zakazanog za 20.jun, statutarna komisija je u aprilu otvorila interni postupak kako bi provjerila da li je izbor članova opštinskog odbora u Ulcinju bio namješeten kako bi bili izabrani srodnici predsjednika tog odbora Ljora Nrekića i poslanika Luiđa Škrelje. Grupa od 65 članova partije koje je predvodio Muho Spuža zatražila je još 2014. godine ostavke vodećih funkcionera opštinskog odbora, tvrdeći da rade na štetu stranke i da su krivi za to što ona nije dio vlasti u ulcinjskoj opštini.
Međutim, april će najviše ostati upamćen po skandalu koji je otkrio veze vrha crnogorske vlasti sa kontroverznim biznismenima sa Bliskog istoka. Naime, Rojal grupa, konzorcijum firmi koji kontroliše kraljevska porodica Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), informisala je početkom aprila Vladu Crne Gore da odustaje od izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na Kraljičinoj plaži – Dubovica, gdje su ranije najavljivali investicije vrijedne 200 miliona.
Brojni političari, nevladine organizacije i mediji tvrdili su da iza te investicije, u stvari, stoji kontroverzni palestinski biznismen Mohamed Dahlan, kojeg je šef crnogorske vlade Milo Đukanović javno označio kao svog prijatelja. Suočen sa optužbama za pronevjeru i korupciju u Palestini, Dahlan (čije se bogatstvo procjenjuje na stotine miliona) otišao je u UAE, gdje je postao savjetnik kraljevske porodice. Pritom je otkriveno da je firma koja je djelovala kao formalni predstavnik Rojal grupe u Podgorici 2008.godine deponovala novac koji je Prvoj banci (čije je većinski vlasnik premijerov brat Aco Đukanović) značajno pomogao da očuva likvidnost. Sami ugovor o ustupanju Kraljičine plaže od dijela stručne javnosti označen je kao krajnje sporan jer loše štiti državne interese. Nakon pritiska javnosti i sukoba u koaliciji na vlasti, zainteresovala se i Evropska komisija, a investitor je na kraju odustao. Premijer Đukanović je sredinom aprila otišao u posjetu UAE, ali se investitor nije vratio.
„Depeša” uzdrmala režim
Jedna od najvećih afera u godini za nama svakako je bila „Depeša”. Posebno je bila aktuelna u aprilu i maju. Šef diplomatije Igor Lukšić naredio je internu istragu o curenju informacija iz tog resora kako bi utvrdio ko je „Danu” dostavio diplomatske depeše o njegovim zvaničnim sastancima u Vašingtonu i Berlinu na proljeće 2015. godine. U Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija još uvijek nijesu utvrdili odakle cure njihove interne informacije. Sporne depeše se odnose na Lukšićeve razgovore sa njemačkim i američkim zvaničnicima. Tema jednog od tih razgovora bio je ulazak Crne Gore u NATO, a drugog pritisak rusa na Crnu Goru da ne uđe u tu vojnu alijansu. Posebno je sporan odnos koji je, po depeši iz SAD, Lukšić pokazao prema firmi koja je bila zainteresovana za istraživanje crnogorskog podmorja radi nalaženja nafte i gasa.
U Nikšiću je 1.maja 2015.godine osnovana Radnička partija, za čijeg je čelnika izabran dugogodišnji sindikalni lider Janko Vučinić, a nakon toga je održan veliki protest na gradskom trgu. Sa tog protesta je poručeno da je bilo dosta pljačke i kriminala i da je krajnje vrijeme da se zaustavi totalno obespravljivanje radnika. Vučinić je prethodno na osnivačkoj skupštini Radničke partije kazao da će ta stranka baštiniti ljevičarske ideje zasnovane na principima pravde, solidarnosti i jedinstva. Radnička partija je konstituent DF-a.
Milo opet
predsjednik, Ranko
jedva savladao Ivana
Treći dan juna obilježila je pobjeda Ranka Krivokapića nad Ivanom Brajovićem u trci za mjesto predsjednika SDP-a. Većina delegata na osmom kongresu Socijaldemokratske partije glasala je za Krivokapića. Izborna komisija je saopštila da je od 362 delegata Krivokapića podržalo 197, a Brajovića 162. Krivokapić je nakon kongresa rekao da da je to pobjeda SDP-a, koji je uspio da odbrani nezavisnost, ali i pobjeda demokratske Crne Gore, „one koja nas je pustila da sami odlučujemo o sebi”.
Iako je Brajović čestitao novom-starom lideru stranke, uskoro je došlo do raskola. Nakon sukoba sa Krivokapićem na sjednici glavnog odbora 30.juna, Brajović i Vujica Lazović napustili su Socijaldemokratsku partiju. Oni su tada saopštili da neće napustiti Vladu. Njih dvojica su sa svojim pristalicama kasnije formirali novi politički subjekt – Socijaldemokrate Crne Gore.
Mnogo manje neizvjesnosti, barem po pitanju izbora lidera stranke, bilo je na kongresu DPS-a, koji je održan 20. juna. Na tu poziciju reizabran je Milo Đukanović, koji je na toj funkciji još od 1998. godine. Novina je bilo to što su ukinuta potpredsjednička mjesta. Za Đukanovićevog zamjenika izabran je Duško Marković, a bez funkcija u vrhu partije ostali su Filip Vujanović i Igor Lukšić. Svetozar Marović, koji je godinama bio prvi Đukanovićev saradnik, postao je šef političkog savjeta, što se moglo protumačiti kao nagovještaj njegovog političkog kraja. Marović je kasnije uhapšen.
Odluka o početku
protesta
Na sjednici glavnih odbora konstituenata Demokratskog fronta održanoj 13.juna u Beranama pred više hiljada građana, odlučeno je da protesti opozicije čiji je cilj formiranje prelazne vlade počnu 27. sptembra u Podgorici. Tada je najavljeno i da će protesti trajati do ispunjavanja zahtjeva za smjena aktuelne i formiranje prelazne vlade, koja će organizovati naredne parlamentarne izbore.
Pozivajući građane na mirne proteste, iz Demokratskog fronta su poručili da će predvođenjem demokratske pobune preuzeti odgovornost za rezultate koje će postići. Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kazao je da će organizacioni odbor protesta biti otvoren za sve subjekte koji su spremni da zajedno s njima rade na ostvarivanju tog cilja.
–Predlažemo da se krene ovim putem zato što drugi pokušaji nijesu dali dobar rezultat, tako da je Crna Gora i dalje jedina država u Evropi u kojoj vlast nikada nije promijenjena demokratskim putem – naveo je Mandić.
DF je počeo pripreme za septembarske proteste, promovišući i akciju „Šator 2015”, budući da su ranije najavili da će ispred parlamenta postaviti šatore.
Prevlaka sporna
Crna Gora je krajem avgusta 2015.godine u Beču potpisala sporazume o granicama sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, tako da je kao jedino otvoreno granično pitanje zvanične Podgorice ostao spor sa Hrvatskom oko Prevlake. Pitanje Prevlake rješavaće Međunarodni sud pravde u Hagu.
Pomenuti sporazumi potpisani su na marginama samita EU–Zapadni Balkan. Ugovor o razgraničenju sa Kosovom sa crnogorske strane su potpisali ministar spoljnih poslova Igor Lukšić i njegov kolega iz resora unutrašnjih poslova Raško Konjević, a sa kosovske Hašim Tači i tamošnji ministar unutrašnjih poslova Skender Hiseni.
Počeli protesti,
hapšenja u Baru
i Budvi
Avgust i septembar 2015.godine, pored protesta DF-a, obilježila je i serija pravnih procesa i hapšenja za korupciju u Baru i Budvi. U Budvi je zbog milionskih korupcionaških afera uhapšen dotadašnji predsjednik opštine Lazar Rađenović, kao i Milena Marović Bogdanović, kćerka Svetozara Marovića, i niz drugih opštinskih funkcionera i budvanskih biznismena. Bio je to jasan signal da će budvanska korupcionaška saga završiti hapšenjem i procesuiranjem do tada najmoćnijeg Budvanina i predsjednika političkog savjeta DPS-a. Državno tužilaštvo je u optužnom predlogu okvalifikovana budvansku grupu kao organizovanu kriminalnu grupu.
U Baru je krajem septembra uhapšen bivši gradonačelnik i funkcioner DPS-a Žarko Pavićević, koji je završio iza rešetaka zbog korupcionaške afere.
Međutim, glavni politički događaj desio se u Podgorici. Ispred zgrade Skupštine Crne Gore 27. septembra su počeli protesti Demokratskog fronta pod sloganom „Sloboda traži ljude”. Organizatori su najavili da će protest trajati do ispunjavanja njihovih zahtjeva, od kojih su najvažniji formiranje prelazne vlade i organizovanje fer izbora. Protestima DF-a pridružile su se hiljade građana iz svih crnogorskih gradova, kao i pojedini funkcioneri SNP-a.
Protest je obezbjeđivao veliki broj policajaca, a ispred institucija u centru grada bila su raspoređena policijska borbena vozila, kao i džipovi specijalne policije i vatrogasne ekipe.
Policija brutalno
razbila proteste
Šatorsko naselje ispred parlamenta postojalo je 21 dan, a uklonjeno je 17. oktobra tokom brutalne policijske akcije, u kojoj je povrijeđen jedan broj poslanika i građana. Iz DF-a je tada saopšteno da je zbog policijske brutalnosti Crna Gora dovedena na ivicu građanskog rata.
Tokom protesta, Crnu Goru je posjetila delegacija NATO-a na čelu sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom, a njihovi sastanci sa crnogorskim zvaničnicima održani su na Cetinju. Nekoliko dana nakon što je delegacija NATO-a otišla iz Crne Gore, uz obrazloženje da organizatori protesta nemaju dozvolu za kampovanje na javnoj površini, specijalna policija, komunalni inspektori i grupa maskiranih lica, 17.oktobra, u šest časova ujutru, izveli su brutalan napad na šatorsko naselje. Zapanjujući snimci primjene prekomjerne policijske sile i brutalnosti obišli su svijet. Bina i šatori su nasilno uklonjeni. Policija je uhapsila 11 osoba, među kojima su bili i poslanici Fronta Slaven Radunović i Vladislav Bojović. Uhapšeni su i novinar „Dana” Dražen Živković i urednik portala „In4s” Gojko Raičević.
Lider DNP-a i jedan od čelnika Fronta Milan Knežević primljen je u bolnicu zbog povreda koje zadobio tokom brutalne akcije policije, koja je tom prilikom pretukla i odbornik DF-a Nikolu Bajčetića.
Iste večeri je organizovan spontani miting protiv policijske sile i sramnog prebijanja građana, koji je takođe prekinut nakon brutalne policijske intervencije, a dio učesnika je uhapšen. Veliki protest je održan i 18. oktobra, a premijeru Milu Đukanoviću poslata je poruka da ima rok od sedam dana da podnese ostavku i omogući formiranje prelazne vlade.
Kako Đukanović na to nije pristao, u Podgorici je 24. oktobra organizovan veliki skup, kome je, prema nekim procjenama, prisustvovalo preko 20.000 građana. Nakon govora na improvizovanoj bini preko puta Skupštine Crne Gore, poslanici Fronta su pokušali da uđu u parlament, prateći smjernice o dijalogu za razrješavanje ozbiljne političke krize. Policija im to nije dozvolila, već im je sugerisano da uđu na sporedni ulaz, na šta poslanici nijesu pristali. Pošto se čelnik parlamenta i SDP-a Ranko Krivokapić nije pojavio ispred Skupštine ni nakon brojnih poziva organizatora protesta, dat mu je rok da se javi da bi se raspravljalo o ispunjavanju zahtjeva DF-a. Po isteku tog roka, pojedini demonstranti su počeli da gađu policiju, koja je uzvratila i oko 23 sata te večeri rasplamsao se žestok sukob. Uz prekomjernu upotrebu sile i nebrojene brutalnosti, policija je brzo rastjerala učesnike protesta. Na podgoričke ulice bačena je velika količina suzavca, džip specijalne jedinice jurio je prolaznike, građani su udarani na svakom koraku, napadani su i novinari, a kulminacija policijskog pira bilo je zvjersko prebijanje predsjednika profesionalne bokserske asocijacije Milorada Mija Martinovića, koga je tuklo više od 30 pripadnika specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), nanijevši mu teške tjelesne povrede. Organizatori protesta su tvrdili da su huliganske grupe koje su izazvale incidente ubačene od strane policije.
Nakon razbijanja protesta uhapšeni su Andrija Mandić i Slaven Radunović, koji su optužbe iz državnog tužilaštva o podrivanju ustavnog poretka okarakterisali kao smiješne i neozbiljne.
Nakon protesta, Ranko Krivokapić je pokrenuo inicijativu za politički dijalog o uspostavljanju uslova za održavanje fer izbora. Iz DF-a su najavili da će nastaviti sa protestima.
Afere neriješene
Novembar 2015. godine obilježilo je objavljivanje izvještaja Evropske komisije o napretku. U tom dokumentu je konstatovano da je u borbi protiv korupcije ostvaren određeni napredak, s tim da se očekuje dalji napredak u bilansu ostvarenih rezultata u pravosnažnim presudama i optužnicama za korupciju na visokom nivou, za koji Evropska komisija konstatuje da je trenutno ograničen. Konstatovano je i da je Crna Gora umjereno spremna za funkcionisanje tržišne ekonomije. U dijelu izvještaja u kojem se pominju protesti Demokratskog fronta, sugerisano je da treba ispitati sve navode o incidentima, uključujući i optužbe za policijsku brutalnost, a sve političke partije pozvane su da se uključe u konstruktivan dijalog u Skupštni.
Konstatovano je i da pitanje zloupotrebe javnih resursa za potrebe DPS-a, to jest afera „Snimak”, koju je pokrenuo „Dan”, i dalje nije riješeno iako je EK u više navrata pozivala da pomenuta afera dobije sudski epilog.
Shodno najavi, protesti DF-a su nastavljeni. Pristalice Fronta su sredinom novembra formirale „živi lanac” u Podgorici i opkolile institucije. Taj „živi lanac” protezao se Ulicom Novaka Miloševa, Balšićevom ulicom, Ulicom Slobode, Karađorđevim parkom, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, Ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom. Učesnici su držali upaljene svijeće i baklje, a na platou ispred Skupštine bacili su desetine „lampiona želja”. Milan Knežević je ponovio zahtjeve DF-a i pozvao na dijalog sve parlamentarne subjekte, uz poruku da je prelazna vlada jedina tema o kojoj mogu pričati. Protest je održan i 28. novembra u Nikšiću.
Lideri pregovaraju, stigla pozivnica,
narod neće u NATO
Shodno Krivokapićevoj inicijativi, u parlamnetu je prvog dana decembra održan sastanak lidera većine parlamentarnih stranaka. Sastanku su prisustvovali predsjednici Demokratske partije socijalista, Socijalističke narodne partije, Pozitivne Crne Gore, Demosa, Demokratske Crne Gore, Građanskog pokreta URA – Milo Đukanović, Srđan Milić, Darko Pajović, Miodrag Lekić, Aleksa Bečić i Žarko Rakčević. Tu su bili i predsjednici Bošnjačke stranke, Force, Albanske alternative i Hrvatske građanske inicijative Rafet Husović, Nazif Cungu, Đerđ Camaj i Marija Vučinović, kao i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević.
Dijalogu je prisustvovao i šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič, dok se lideri DF-a nijesu odazvali Krivokapićevom pozivu. Postignut je dogovor da bude formirana radna grupa koja će pretresti sve aspekte izbornog procesa. DPS je odbio da smijeni ministre koji su napustili SDP, nakon čega je iz manje članice vladajućeg saveza saopšteno da je aktuelna vlada tehnička.
Glavni decembarski događaj (vjerovatno i u širem vremenskom periodu) bio je zvanični poziv Crnoj Gori da pristupi NATO-u. Tu odluku su 2. decembra, na sastanku u sjedištu NATO-a u Briselu, jednoglasno donijeli ministri vanjskih poslova 28 zemalja članica te alijanse.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da je taj dan odličan za Crnu Goru, zapadni vojni savez i cijeli region, uz ocjenu da je odluka o pozivu istorijska. Opozicija je ukazala da vlast prihvatanjem te pozivnice ignoriše većinsku volju građana i nasilno pokušava da uvede državu u ofanzivni i zločinački vojni savez.
Miran protest protiv članstva Crne Gore u NATO-u održan je 12.decembra. Između ostalih, tom prilikom je govorio i bivši šef crnogorske države i premijer SRJ Momir Bulatović. Od vlasti je opet zatraženo organizovanje demokratskog referenduma o tom pitanju. Burno je reagovala i Rusija, koja je ukazala da NATO prijeti njenim zapadnim granicama i najavila da će Crnoj Gori biti uvedene ekonomske sankcije.
Konačno, 17.decembra uhapšen je Svetozar Marović, bivši predsjednik Skupštine i državne zajednice Srbije i Crne Gore. On je lišen slobode zbog milionskih korupcionaško-mafijaških afera u Budvi. Određen mu je pritvor do 30 dana. Malo ko je bio iznenađen hapšenjem predsjednika političkog savjeta DPS-a. Marovića su „otkucali” svjedoci saradnici, a u zatvoru je zbog sličnih afera i njegov sin Miloš. Nakon hapšenja nekadašnjeg prvog saradnika, oglasio se i Đukanović, koji je naveo da je sa Marovićem u dobrim odnosima, ali i najavio da će DPS tražiti novog predsjednika političkog savjeta.
DF je organizovao protestne skupove 20. i 23. decembra u Podgorici. Ponovljeno je da od prelazne vlade neće odustati. Novi sastanak najviših predstavnika partija u parlamentu nije doveo do pomaka po pitanju prelazne vlade. O tome će opet biti riječi u februaru 2016.godine, kao i o pitanju članstva u NATO-u, a potencijalno i o novim hapšenjima visokih funkcionera DPS-a.
M.VEŠOVIĆ